ПоРтАл


ДИБИДрУС


Дигиталне библиотеке друкчије уређене Србије – Незадрживи циклус обнове... ДНЕВНИК Преображења Србије

ПоРтАл-насловна | ФЕЊЕР (у тами) | Администрација Нечисте крви | КОЛО | Јавност | | | | Србија"ИЗМЕЂУ" | Звездана капија | Заветина+ | Канал ЗАВЕТИНА | ТАЈНОВОДСТВО| ФРЕСКЕ | МУРЕЋЕП | ЗАВЕТИНЕ Суз | АМБЛЕМтпс | ПРЕТПЛАТА | |НЕЗАВИСНА ИЗДАЊА |ЗАВЕТИНА:ДИБИДрУС |Купи књигу, часопис,претплата||КО ИМА ПРИСТУП веб-сајтовима и заштићеним, нејавним, локацијама Портала Великих претеча | Сазвежђа З, почев од 17. марта 2019? Власник, уредници, поједини сарадници и пријатељи. Добротвори. Претплатници. За све остале - приступ није дозвољен. Као утеха, за понеке од оних којима је "Сазвежђе Заветина" остало у лепој успомени, власник је допустио (до краја текуће године) слободан приступ једном мањем броју веб-сајтова уз подршку GOOGLa. Ова одлука је неопозива. Молимо вас да нам не пишете и не тражите дозволе. | Видети више Контакт >Ауторска права © Мирослав Лукић и синови, 2001.

Translate

Претражи овај блог

eccellenza IPERBOREO

А што се тиче словенских народа, они ће отићи у Хипербореју...
Резултат слика за црнјански ретке слике
... Довољно је, међутим, само, да заиста задремам, па да се збиља сетим, како улазимо у такозвани Залив крста, који се тако зове, не знам зашто, али је један од најлепших, на Шпицбергену. Има тако лепу, благозелену, тундру. Мој познаник каже, талијански: verde tenerello. /Вода, пред том тундром, прелази, са зеленог, на дубоко зелено. А оштри врхови су мрки, иза тога, а небо, бистро плаво. Са тих брда глечери теку, у неком непомичном току - непомичном за људско око - а личе на залеђену реку. /Кад се тргнем и отворим очи, Тиренско море ми се чини, модро. /У њему се ту не огледа ништа. Ни небо. Ни једрилице. Ни облак на небу. /Чим отворим очи, поменута, млада Неаполитанка - којој се види пупак, на лепом, разголићеном трбуху - почиње да ме исмева. Маркиз (каже име) прича, да је, по мом мишљењу, све боље, на Северу. И човек. И жена. И природа, и књижевност, и сликарство, и театар, а нарочито ватра, коју у свим кућама, и најсиромашнијим, имају. Сви су шампиони, клизачи, на леду. /А што се тиче словенских народа, они ће отићи у Хипербореју... - Милоша Црњански - eccellenza IPERBOREO - КОД ХИПЕРБОЈЕЦА I, 1966, Београд, стр. 334 - 335, поглавље Етрурски анђео)

ЛеЗ 0013382

Посебне.ИЗАБРАНЕ СТРАНЕ

Посебне.ИЗАБРАНЕ СТРАНЕ
КОВЧЕГ БЕЗРАЗЛОЖНИХ УСПОМЕНА II

Укупно приказа странице

Истакнути пост

Проф. др Владимир Станојевић ( 5 . март 1886 - Београд, Брезник, март 1978.); трагом "Експресове посете недеље"

(Брезник, 5 . март 1886 -  Београд, март 1978.) ......Професор Б. Димитријевић врло често цитира лекара проф. др. Владимира Станојев...

недеља, 6. август 2017.

Valjevska Gracanica



Објављено је 12.07.2016.
Crkva Svetog Arhanđela Mihailau Tubraviću, poznata i kao Valjevska Gračanica je nastala, po proceni, polovinom 15. veka i pripada eparhiji Valjevskoj. Nalazi u ataru sela Tubravić u podnožju planine Povlen, na ušću reke Sušice u Jablanicu.

Kao manastir, Gračanica se pominje u turskim popisima iz 1560. godine, ali pojedini grobovi i delovi konaka u neposrednoj blizini svedoče da crkva potiče iz 15. veka. Na mestu starog manastira podignuta je skromna crkva verovatno pre 1926. godine blagoslovom i zalaganjem episkopa Nikolaja Velimirovića.

Prvi pisani podatak o gračaničkoj crkvi ostavio je Joakim Vujić 1826. god. svedočeći da se u Gračanici : "nahodi jedna nova cerkva. Osnovatelji ove cerkve jesu g. Vukosav Veselinovič i Milosav Tomič, koji su sopstvenim njiovim iždivenijem ovu cerkvu sozidali, hram je cerkve svjati Mihael Arhangel". Vujić dalje kaže da je hram kompletno opremljen, ali još nema sveštenika koji će da ga opslužuje.

U oltarskom delu crkve sačuvani su tragovi starijeg živopisa u dva sloja, što pokazuje da je crkva podignuta delom na temeljima starije srednjevekovne građevine.

Arhitektura crkve je neobična. To je u osnovi poduža trikonhalna građevina veličine 18 h 6,5 metara, sa jako izduženom i dubokom polukružnom apsidom. Druga dva kraka trolista, severna i južna pevnica jedva da su naglašeni blagim lukom. Konhe pevnica završavaju se nejednako izvedenim pilastrima koji drže kupolu na kockastom postolju, koje se lucima prihvata za pilastre konhi. Slično rešenje, sa pilastrima koji kao da su usađeni u konhu nalazimo i u hramu sv. Ilije u selu Ba kod Ljiga crkvi moravskog stila koja je nastala verovatno u prvoj polovini 15. veka. Na zapadnoj strani crkva je poligonalna (sedmostrana), pa na taj način njena osnova neodoljivo podseća na crkve brvnare koje su apsidalne i sa zapadne i sa istočne strane. Ovaj neobični arhitektonski detalj verovatno je načinjen u vreme obnove koju pominje Joakim Vujić. U tom delu izgrađena je i drvena galerija do koje se dolazi stepeništem iz unutrašnjosti hrama. Svod crkve je poluobličast i urađen verovatno od sige. U kombinaciji sige i opeke izvedeno je veoma dekorativno kube, koje je nevešto oslonjeno na zidove, tako da je njegovo opterećenje izazvalo naprsline na severnom i južnom zidu. Crkva je pokrivena crepom, a kalota kubeta limom.

Zidovi građevine su nejednake debljine i kreću se oko jednog metra. Temelji su ukopani dosta duboko od 1,2 do 1,4 metra. Zidovi i temelji rađeni su lomljenim kamenom i omalterisani debelim slojem maltera. Pod je od betona koji verovatno pokriva prvobitni kameni. Hram ima dvoja uska vrata na severnom i južnom zidu. Unutrašnjost crkve obasjava škrta svetlost koja prodire kroz četiri prozora tipa "puškarnica" koja je pojačna sa šest lučnih prozora na kubetu hrama. Iz vremena obnove hrama potiče i ikonostas očuvan do naših dana koji je 1955. god. zamenjen novim koji je slikao Ivan Meljnikov živopisac iz Bitolja. Pored crkve postoji groblje sa zanimljivim nadgrobnim spomenicima u kojima su nađeni vredni arheološki nalazi koji dokazuju da je ovo groblje bilo aktivno od početka 15. do sredine 19. veka.

Na crkvi se nalazi zvono iz 1860. godine.

Projektom izgradnje brane "Stubo-Rovni" crkva je ugrožena, predloženo je izmeštanje i konzervacija. Punjenje brane je počelo 1. septembra 2015, dvadeset pet godina nakon početka projekta.

Početkom marta 2016. godine, usled punjenja akumulacije Rovni i velikih padavina nivo vode je dostigao manastir, uprkos apelima da se akumulacija ne puni do projektovanog vrha, kako bi se spasla crkva. Prilikom izgradnje akumulacije Rovni pre 25 godina dogovoren je sporazum sa crkvom o izmeštanju valjevske Gračanice. U međuvremenu, izmeštanje Gračanice nije bilo moguće zbog materijala od kojeg je sazidana, pa je 2003. godine vladika šabačko-valjevski Lavrentije dao saglasnost za potapanje crkve i razmenu nepokretnosti, izgradnjom nove crkve iznad akumulacije. Prethodno su iz crkve iznete sve relikvije, ikonostas sa svim ikonama kao i vredno zvono iz 1860. godine. Vernici su u crkvu doneli kopije ikona, koje su u crkvi ostale tokom potapanja.

Izvor Wikipedija

Нема коментара:

Документарни филмови ЗАВЕТИНА

Популарни постови

COMPLETARIUM - Портал

УНИВЕРЗАЛНА БИБЛИОТЕКА НОВОГ МЕДИЈА.

На други, трећи поглед. ЦЕО СВЕТ је једна држава. "Сазвежђе З"